“Kada na brijunskim otocima još neotkriveni i gotovo nepristupačni spomenici iz svih razdoblja – od ranih perioda predromanske Istre sve do 16. stoljeća, budu otkriveni i dostupačni istraživanjima, tada će prekrasan otok biti jedinstven muzej bogat arhitektonskim inventarom visoke umjetničke i povijesne vrijednosti. Svim kulturama, koje su kroz povijest naseljavale obalu sjevernog Jadrana, biti će moguće naposljetku pripisati po jedan spomenik arhitektonskog nasljeđa ili neki drugi ulomak dokazujući time svoju prisutnost.”
A Gnirs, 1911.
Brijunsko otočje izuzetan je spoj prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesne baštine. Blaga klima i pogodni zemljopisni uvjeti, duboko u kopno uvučeni zaljevi te dobro branjeni visinski položaji, osigurali su kontinuitet djelovanja čovjeka na otoku od prapovijesti do najnovijeg doba. Na relativno malom otočju, površine nešto veće od 7 km2, evidentirano je stotinjak lokaliteta i objekata arheoloških i kulturno-povijesnih vrijednosti koji obuhvaćaju razdoblje od prvog neolitskog naselja poluzemunica u zaljevu Soline do stvaranja mondenog ljetovališta i lječilišta početkom proteklog stoljeća te predsjedničke rezidencije koju su tijekom 25 godina (1954.-1979.) pohodili državnici čak trećine zemalja diljem svijeta.
Ovako sažet životopis otoka koji pomno čuva tragove pet tisućljeća ljudskog djelovanja, čini legendu o njegovom postanku stvarnom, a dolaskom na otok pred nama se u jedinstvenom skladu flore, faune i baštine otvara djelić iskonskog Raja, izniman spoj u tirkizno-modro more utonulog uvijek zelenog otočja čije su uvale i brežuljci prošarani životnom bjelinom istarskog kamena.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.