Rimska vila u Valbandonu

Upravo na mjestu dotoka slatke vode u plitki zaljev Valbandona, između 1909. i 1912. godine A. Gnirs je otkrio ostatke dvaju sklopova antičke arhitekture rezidencijskog značaja. Plitki je i zamuljeni zaljev uz pomoć dvaju nasipa pretvoren u dva gotovo zatvorena ribnjaka gdje se miješala slatka i slana voda.
Na sjevernom dijelu obale otkopane su prostorije koje su se otvarale prema moru i čiji su podovi bili ukrašeni mozaikom raznobojna kamena. Na južnom dijelu obale nalazile su se građevine s dva dvorišta s trijemovima i dvije vodospreme.
Zasigurno je ovom rezidencijskom dijelu rimske vile, koja se koristila od 1. do kraja 4. stoljeća, pripadao i keramičarsko-proizvodni kompleks Gaja Lekanija Basa u Fažani, koji se s obzirom na nalaz i tipologiju ostataka keramičarskih izrađevina u proizvodnom smislu datira također od početka prvoga stoljeća pa sve do početka Vespazijanove vladavine. Iskopine vile uzorcima građevinskog materijala, cigle ukazuju da vila datira čak iz prvog stoljeća, iz vremena carske vladavine.
Topografski je pripadala seoskom mjestu koje se nalazilo u unutrašnjosti pola kilometra od vile na zapadnoj strani istarske obale. Pripadala je jednoj od najvećih tipova luksuznih seoskih vila Struktura gradnje vile bila je karakteristična za helenističko- rimsko doba, tako da se vila sastojala od samostalnih objekata koji su zatim bili povezani dvoranama te tako činili jedinstvenu cjelinu.
Kompleks vile dijeli se u dvije skupine objekata. Jedna se nalazi na sjevernoj strani obale, a druga počinje duž poluotoka južne strane obale na istoku. No, unatoč prostornoj udaljenosti, ta su dva objekta činila jednu cjelinu, tako što ih je povezivao mol dugačak 60 metara.